Ekonomski rast u posljednjem periodu dominantno se oslanja na potrošnju i turizam, dok je doprinos prerađivačke industrije, a posebno metalurgije i metaloprerađivačke industrije, i dalje ograničen, ocijenjeno je na sjednici Odbora metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Kako je saopšteno, na sjednici je razmotreno poslovanje ovog sektora u prethodnoj godini, a predstavljen je i Program rada Odbora za 2026. godinu.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Slobodan Stanić, a u radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović, direktor Sektora za istraživanja i analize Miljan Šestović i sekretarka Odbora Marija Milačić.
Tokom sjednice razmotreno je stanje i perspektiva ovog sektora u kontekstu ukupnih ekonomskih kretanja u Crnoj Gori. Konstatovano je da se ekonomski rast u posljednjem periodu dominantno oslanja na potrošnju i turizam, dok je doprinos prerađivačke industrije, a posebno metalurgije i metaloprerađivačke industrije, i dalje ograničen. I pored pojedinih pokazatelja rasta, ocijenjeno je da je riječ o tzv. “mekom rastu”, koji ne počiva na jačanju proizvodnje, izvoza i investicija.
Ukazano je da se sektor metalurgije i metaloprerađivačke industrije već duži niz godina suočava sa strukturnim izazovima, što se odražava kroz pad proizvodnje, slabu investicionu aktivnost i visoku uvoznu zavisnost.
– Posebno je naglašeno da pokrivenost uvoza izvozom dostiže istorijski nizak nivo, što dodatno potvrđuje slabost domaće proizvodne baze. U periodu od januara do septembra 2025. godine zabilježen je pad izvoza metala i metalnih proizvoda, dok je uvoz zadržao visok nivo, što ukazuje da domaća industrija ne uspijeva da odgovori potrebama tržišta – navodi se u saopštenju.
Učesnici sjednice ocijenili su da sektor i dalje funkcioniše u uslovima povišenih troškova energije i sirovina, ograničenog pristupa finansiranju, zastarjele tehnološke opreme i izraženog nedostatka kvalifikovane radne snage.
– Dodatni izazov predstavlja nedovoljna povezanost obrazovnog sistema sa potrebama privrede, kao i migracije radne snage, koje dugoročno utiču na produktivnost i konkurentnost industrije. Posebno je istaknuta potreba za stabilnijim i predvidivijim regulatornim okvirom, kao i kvalitetnijim dijalogom između institucija i privrede u procesu donošenja zakonskih rješenja – naznačeno je.
Tokom sjednice naglašeno je da, uprkos postojećim ograničenjima, metalurgija i metaloprerađivačka industrija posjeduju značajan razvojni potencijal.
– Taj potencijal se prije svega ogleda u mogućnostima modernizacije proizvodnje, digitalizacije procesa, unapređenja energetske efikasnosti i snažnijeg uključivanja sektora u projekte zelene tranzicije. Istaknuta je i potreba za jačanjem prerade i proizvodnje proizvoda veće dodate vrijednosti, kao i za razvojem programa stručnog i dualnog obrazovanja u saradnji sa obrazovnim institucijama – ocijenjeno je na sjednici.
Zaključeno je da je za dugoročni oporavak i jačanje konkurentnosti sektora neophodna jasna i dosljedna industrijska politika, usmjerena na podsticanje investicija, tehnološko unapređenje i razvoj kadrovskih potencijala.
Na sjednici je razmotren i usvojen Program rada Odbora za 2026. godinu koji će kroz kontinuirani dijalog sa nadležnim institucijama, doprinijeti kreiranju mjera koje će obezbijediti održiv razvoj metalurgije i metaloprerađivačke industrije u Crnoj Gori.
. . .