Za Bosnu i Hercegovinu je bitno pronaći model kojim bi se domaći proizvođači zaštitili od prekomjernog uvoza i zadržali plasman robe na vlastitom tržištu, uključujući moguće uvođenje kvota i carina, posebno kada je riječ o sektoru željeza i čelika
Dok se čeka reakcija bh. vlasti na to što je Srbija uvela ograničenja na uvoz željeza i čelika iz naše zemlje, Metalna industrija strepi. Nadležni razmatraju privremene mjere, a stručnjaci upozoravaju da su samo trebali raditi svoj posao, bar u dijelu koji se odnosi na C-BAM naknade, onda uopće ne bi imali problem.
Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa posljedicama uvođenja europskog CBAM mehanizma, navode iz Minstarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Razmatraju se mjere zaštite domaće proizvodnje. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno pronaći model kojim bi se domaći proizvođači zaštitili od prekomjernog uvoza i zadržali plasman robe na vlastitom tržištu, uključujući moguće uvođenje kvota i carina, posebno kada je riječ o sektoru željeza i čelika, javlja BHRT.
“Srbija je uvela kvote. Mi razmišljamo o prijedlozima uvođenja kvota ili carina kako bi zašttili proizvođače u BiH i kako bi proizvođači željeza i čelika mogli plasirati to na tržište FBiH i RS. Mislim da bi to bile dobre popularne mjere da zaštitimo proizvodnju i već postoje prijedlozi i usuglašavanje sa FBiH i RS kako bi smo došli do tih rješenja, jer moramo zaštiti naše proizvođače.”, kaže Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Srbija je sredinom prošlog mjeseca, kako bi zaštitila svoje domaće proizvođače, uvela privremene mjere kojom se ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika. Ta mjera izravno je ugrozila metalnu industriju u BiH.
“Obzirom da je Srbija veliko izvozno tržište kada su u pitanju od metala, praktično trećinu komplektne smo izvozili u Srbiji. Ova mjera i definitvno će imati negativne posljedice.”, ističe Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDŽ.
“Reakcija Srbije je upravo ta da su oni, želeći da zaštite svoju domaću proizvodnju, uveli određene kvote. To što nama kao izvoznicima Srbije te kvote predstavljaju teret koji trenutno bh. ekonomija ne može podnnijeti, zbog načina da ćemo mi premašiti kvote koje su nam određene, to je drugi segment.”, kaže Ognjenka Lalović, ravnateljica Sektora gospodarstva VTK.
Domaće tržište može postati ventil za viškove iz drugih zemalja ako se to dozvoli, ističu ekonomisti.
“Ovdje je neophodno, dok naši proizvođači gube pristup regionalnim tržištima, zaštititi domaće proizvođače. U ovom slučaju su te privremene zaštitne mjere zaista legitiman instrument i one su predviđene čak međunarodnim pravilima. U kombinaciji s kvotama iz Srbije i zbog toga što EU kroz CBAM uvela dodatni trošak na uvoz iz zemalja iz BiH, one zaista postaju neophodne.”, ističe profesorica ekonomije Adisa Omerbegović Arapović.
Stručnjaci upozoravaju da ako budu donesene privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i čeličnih proizvoda, a ne dođe do ozbiljnih pregovora i sustavnih rješenja na državnoj razini, domaća metalna industrija opet bi se mogla naći na rubu gašenja.
. . .
Tekst je prenesen sa portala Večernji list.