Domagoj Jendriš inspirativan je čovjek. Ogleda se to u poslovnom uspjehu Lorsel Strojeva, firme čiji je vlasnik i direktor, ali i u suštini njegovog pristupa poslovanju: učinkovitom i efikasnom, etičnom i odgovornom, koji planira budućnost ne gubeći pritom iz vida ljude kao najvredniji kapital.
Lorsel Stojevi vodeća je firma u domeni prodaje strojeva, alata i opreme u metalnoj industriji s aktivnošću u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji, Kosovu i Makedoniji. Godina 2021. rekordna je za ovu grupaciju, a 2022. ostvarila je rast za više od 130 posto. Jendriš svejedno jednostavno ističe: “Ne prodajemo strojeve, nudimo rješenja.”
Za poslovno-informativni portal PIT.ba s Jendrišem smo razgovarali upravo o zelenim strojevima koji donose rješenja, stanju i analizi tržišta nakon pandemije, društveno odgovornom poslovanju. Ponudio nam je i odgovor na pitanje: “Koja je uloga psa u proizvodnji?”.
Domagoj Jendriš (1978.) vlasnik je i direktor firme LORSEL STROJEVI d.o.o, osnovane 2011. godine. Lorsel strojevi d.o.o vodeća je firma u domeni prodaje strojeva, alata i opreme u metalnoj industriji sa aktivnošću u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Sloveniji, Kosovu i Makedoniji.
Godine 2012. Jendriš otvara LORSEL d.o.o u Beogradu radi potrebe uvoza i distribucije manjih strojeva i alata u metalnoj industriji, a 2021. LORSEL BH d.o.o. u Tešnju za prodaju stojeva, alata i preme na području Bosne i Hercegovine.
. . .
PIT: Lorsel Group vodeća je tvrtka u regiji u prodaji strojeva i alata za obradu lima, pri čemu naglašavate: “Ne prodajemo strojeve, nudimo rješenja.”
Koliko se ovaj pristup poslovanju pokazao uspješnim? Usto, koliko je važno naglašavati potrebu za rješenjima na svakom polju djelovanja?
Kupcima nudimo potpuna rješenja: kako da budu učinkovitiji i efikasniji, poboljšaju proizvod te istovremeno optimiziraju troškove. Naša misija je da rastemo s kupcima, pratimo ih u njihovom razvoju te pozicioniramo LORSEL kao konačan izbor kupca za partnera na duge staze.
Također, pružamo servis strojeva i opreme koju prodajemo. Trenutno, naš servisni odjel u Zagrebu broji osam servisera te tako čini vrlo jak servisni tim. U Srbiji imamo dva, a u Bosni i Hercegovini jednog servisera. Firma u BiH je mlada, no planovi za rast servisnog odjela, kao i same firme, postoje.
PIT: Osnovani ste 2011. godine u Hrvatskoj i u međuvremenu ste proširili djelovanje u zemlje regije. Uzimajući u obzir rascjepkana tržišta i ekonomije zemalja regiona te posljedice procesa globalizacije, može li udruživanje, zajedničko predstavljanje i zagovaranje interesa biti rješenje? Ili rješenje vidite u nekim drugim modelima?
Zbog jezika i kulture većina biznisa smatra našu regiju jednim tržištem, te je i nama prirodno poslovati u regiji.
Prirodno je da firme skupa nastupaju na tržištu te da dijele know-how i proizvodne kapacitete. Mi često poslovno spajamo firme u regiji ako neto ima manjak ili višak kapaciteta. S takvim načinom imamo iznimno dobra iskustava.
Uz pravilan i konzistentan rad te puno truda, možemo kvalitetno poslovati s bilo kojom firmom iz regije. Prema istoj formuli, to mogu i ostali. Bitno je krenuti i pokušati.
Usto, u regiji se trenutno događa seljenje proizvodnje iz azijskih zemalja. Firme iz Njemačke, Italije, Švicarske, Austrije i ostalih EU država sve više odabiru kooperante kod kojih mogu doći autom u jednom danu ili kraće, kako bi radili neku vrstu audita, pregovora, dogovora. A to je ključ koji otvara vrata poduzetnicima diljem regije da dobiju mnogo poslova i novih kupaca.
Neke zemlje u regiji su više, a neke manje uspješne u dovođenju stranog kapitala i stranih kupaca, ali to je trend koji se povećava. Posebice je bitno kada se otvaraju proizvodni pogoni od strane stranih ili domaćih ulagača, koji rade za strane kupce. Sveukupno, i to je jedan od razloga rasta, a to se događa i na području Bosne i Hercegovine.
PIT: Lideri ste po broju instaliranih zelenih strojeva. U kontekstu brige za okoliš i budućnost, šta ova činjenica govori o zainteresiranosti kompanija za ovaj važan aspekt poslovanja?
S druge strane, kad će „zeleno poslovanje“ postati obavezujući standard?
Većina strojeva koje imamo u ponudi su energetski vrlo učinkoviti i efikasni u radu te ne koriste ulje za rad stroja. Predvodnici smo servo-električne tehnologije u regiji. Do sada smo dogovorili i isporučili preko 80 servo-električnih strojeva te preko 45 fiber lasera. Servo-električni strojevi koje smo isporučili su savijačice, probijačice i kombinirke s laserom ili s kutnim škarama (Prima Power), panel benderi (Prima Power), a što se tiče ponude lasera, većina je od proizvođača Prima Power, te nekoliko ADIGE (BLM group) lasera za cijevi.
Zeleni koncept nudi održivost, učinkovitost i produktivnost proizvodnje, a što utječe na manju potrošnju energije, manje održavanja, te eliminira kupnju i zbrinjavanje otpadnog ulja. Sve više kompanija prepoznaje ovaj koncept kao budućnost
Usto, programiranje je jednostavnije dok izvrsna tačnost omogućuje veću iskoristivost materijala, kao i izradu više komada po manjoj cijeni. Također, važno je spomenuti kako novi tehnološki napredni servo električni sustavi nude brži rad pri niskim razinama buke.
Sve više kompanija prepoznaje ovaj koncept kao budućnost (iako ta tehnologija postoji preko 25 godina). Mi smo svjesno odabrali firme koje su vodeće u novim tehnologijama, s obzirom na sadašnje trendove to se pokazalo apsolutno ispravno. Radi manjih serija u proizvodnji, kupci žele imati učinkovitije strojeve, koji su precizniji i rade manje grešaka. Istovremeno, servisiranje je rjeđe i jeftinije, potrošnja je manja, a rad brži. Dodatno, sve je više bodova na toj strani pa se i drugi proizvođači strojeva okreću upravo toj tehnologiji. Već se dugo priča da će se tehnološka oprema u firmama bodovati kao i kućanski aparati, po potrošnji, a idući korak je da se i firme boduju po sličnom kriteriju s obzirom na proizvodnju energije te korištenje opreme i strojeva. Kada dođe do toga da firme ishode certifikat (A ili F ili neki drugi) te na vidljivom mjestu označe oznaku certifikata, predstavnici drugih firmi bez ulaženja u pogon znat će ima li ta firma modernu tehnologiju i opremu ili nema. Je li ZELENA ili NIJE. O tom zakonu se dugo priča, ali još nema informacije kada će izaći. Stečenim iskustvom stajališta sam kako je vrlo bitno za kupce i poduzetnike da što prije krenu prema zelenim tehnologijama kako bi bili spremni za buduće utrke na tržištu.
PIT: Godina 2021. rekordna je za Vašu grupaciju, a 2022. ostvarili ste rast više od 130%. Čime objašnjavate ovakav izuzetan uspjeh?
Energenti su poskupjeli, kao i hrana i transport, vrijednost novca pada. Stope inflacije su rasle. No, raditi se mora. Radimo puno, potražnja za strojevima i opremom je velika. Postoji i spomenuti efekt prebacivanja proizvodnje iz Azije u regiju, tako tvrtke u regiji rade više nego inače te su i ulagale više nego inače. Kao i uvijek, najprilagodljiviji će iz svega izaći još jači. Tržište je dosta turbulentno što se tiče cijena i dostupnosti opreme, dijelova i strojeva. Neki se s tim nose bolje, neki lošije.
Sajmovi u regiji su se vratili, prvi put nakon početka pandemije Covida-19, LORSEL je izlagao na 5 sajmova u jednoj godini (Celje, Zagreb, Beograd, Tešanj, Kragujevac). Generirali smo mnogo upita te ostvarili rekordnu prodaju. Broj zaposlenih je u 2022. narastao, preko 25, čime smo u segmentu prodaje strojeva za obradu limova postali najveći. Uz takvo povećanje poslovanja, morat ćemo, što sam već i ranije naveo, i dalje povećavati i broj zaposlenih, pogotovo servisera. Osim sajmova, koji su pridonjeli velikom broju upita i projekata, puno strojeva i opreme prodali smo uz razne poticaje, nepovratna sredstva EU i EBRD, smanjenje plaćanja poreza na dobit radi ulaganja, subvencionirane kamate. Sve zajedno je dovelo do našeg rasta, no rasla je i konkurencija. Možda mi malo više od ostalih.
PIT: Sve su jači procesi digitalizacije i automatizacije, što je svakako jedna od prednosti današnjice. S druge strane, kako će ova činjenica mijenjati ulogu čovjeka u radnom procesu?
Trenutno je na tržištu prisutan trend velikog rasta koji dodatno potiče problem nedostatkom kvalificiranih ljudskih resursa. Pošto većina firmi ostvaruje značajan rast poslovanja, povećava se i potreba za ljudima na tržištu. Kapaciteti radne snage u regiji nisu dovoljni, pa se u proizvodnim pogonima mahom zapošljavaju inozemni radnici. U metalnoj industriji se osim radnika iz regije koji putuju iz države u državu radi posla koji obavljaju, pojavljuju radnici iz Nepala, Filipina, Indije, Pakistana, Turske i ostalih država iz kojih prije nekoliko godina nismo ni pomišljali da će se zapošljavati u regiji. Usto, inflacija je velika i ona vodi prema neminovnim povećanjima plaća, stoga, smatram da će proizvodne firme u metalnoj, ali i drugim industrijama, za cilj imati napraviti što više, ali sa što manje radne snage. Kvalificiranih radnika će biti sve manje, ali i mladih ljudi koji žele raditi u proizvodnji. Upravo to je vrlo loše, jer se ekonomija regije, Evrope i svijeta zasniva na proizvodnji. Ne možemo svi živjeti samo od usluga, neko mora proizvesti proizvode koji se troše i koriste u svakodnevnom životu.
Jedno od rješenja je da se firme okrenu digitalizaciji, automatizaciji i robotizaciji. U našoj prodaji jako veliki naglasak je na sve tri stvari, iz dana u dan sve više. Fokus je na tome da softverska rješenja budu što naprednija, da mogu pratiti proizvodnju od ulaza materijala do gotovog proizvoda po svim fazama proizvodnje. Također, sve se više traže „pametni strojevi“ – da operater nadgleda proizvodnju, a da ne mora znati detaljno sve tehničke detalje u radu stroja i programiranju istoga. Operater dobiva gotov program na sučelje stroja preko mreže te mu se na kontroleru stroja prikaže šta i kako treba raditi – koji materijal, koja dimenzija, postavke. Ako stroj ima automatsku izmjenu alata i utovar / istovar, tada je još više automatiziran, te operater ima još manje mogućnosti za pogrešku. Upravo to je jako važno iz razloga što su serije u proizvodnji puno manje nego u prošlosti te strojevi moraju biti što fleksibilniji.
Jedna prigodna šala: Kažu da će proizvodne tvrtke u budućnosti imati samo 2 radnika – 1 čovjeka i 1 psa. Čovjek će biti tu da nahrani psa, a pas će biti tu da ne dopusti da čovjek išta dira.
PIT: Životni i poslovni koncepti koji uključuju već spomenutu ekološku svijest ali i društvenu odgovornost biće sigurno sve potrebniji.
Na koji način Vaša kompanija promiče vrijednosti društveno odgovornog djelovanja?
Društveno odgovorno poslovanje (DOP) postalo je dio tržišnog natjecanja. Većini uspješnih firmi profit nije jedini prioritet. Firme su shvatile da je bitno da su društveno odgovorne, a da je to istodobno i najbolji način da se da doprinos društvu.
Društveno odgovorno djelovanje promičemo kroz etičku i moralnu odgovornost, prije svega, prema našim zaposlenicima. Promičemo pravednu i ispravnu poslovnu atmosferu te se na taj način i ophodimo s našim zaposlenicima, a sve u skladu s pozitivnim očekivanjima javnosti. Osim, in house odgovornog djelovanja, na razne načine podržavamo, sponzoriramo i doniramo, od najosjetljivijih institucija poput dječjih bolnica, humanitarnih udruga do širih sportskih događanja. Na taj način, vjerujem, pomažemo i utječemo na dobrobit lokalne ali i šire zajednice.